Home » Posts tagged 'bdsh. braniteljska'

Tag Archives: bdsh. braniteljska

Arhiva

05.08.1995.-05.08.2017. Dan Pobjede, Domovinske Zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Svim hrvatskim braniteljima, hrvatskom narodu te državljanima Republike Hrvatske,

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske

želi Republiku Hrvatsku

kakvu smo stvarali, obranili i oslobodili, ponosnu i lijepu.

Naše su misli sa poginulim hrvatskim vitezovim i njihovim obiteljima.

S nama su !

 

 

Za Hrvatsku uvijek !

Dvogodišnji plan rada za 2016-2017 godinu

 

 

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske

 

DVOGODIŠNJI PLAN RADA ZA 2016-2017

 Zagreb, 2016. godina

 

DVOGODIŠNJI PLAN RADA ZA 2016-2017

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske (osnovana 21, lipnja 2014. godine) je stranka naroda i kao takva temelji svoje djelovanje na univerzalnim vrijednostima, slobodi, demokraciji i domoljublju. BDSH želi oblikovati javni život u službi svih građana RH. Prihvaćajući političko demokratsko naslijeđe zapadnih demokracija, nastalih na vrijednostima i iskustvenim temeljima univerzalne kršćanske baštine uzajamnosti, solidarnosti, obazrivosti, slobode, pravičnosti, snošljivosti, uvažavanju posebnosti i pluralizma, BDSH nastupa na hrvatsku političku scenu kao politička snaga koja se oslanja na povijesna iskustva i tradicionalne vrijednosti, te promiče ideju slobodnog društva pojedinaca, kao i slobodnog i društveno odgovornog gospodarstva. Takvo gospodarstvo želimo sprovoditi kroz strateški pristup vođenju poduzetništva i države u kojem državno vodstvo razumije širi kontekst u kojem se aktivnosti poduzetništva odvijaju, kao i njihov utjecaj na okoliš i okolinu. Kroz donošenje političkih odluka koje uvažavaju interese društva i okoliša, država kao javni sektor doprinosi boljitku zajednice, štiti resurse i okoliš o kojem ovisi te stvara konkurentno i napredno ozračje, spremno suočiti se sa izazovima tržišta.

Jedna od temeljnih odrednica BDSH je da štiti ponos i integritet svih hrvatskih branitelja i domoljuba, koji su – kako je izrijekom navedeno u Deklaraciji o Domovinskom ratu – najzaslužniji za stvaranje RH i koji su upravo proistekli iz zajedništva hrvatskog naroda u Domovini i svijetu.

Premda je u Deklaraciji izrijekom navedeno da se njome obvezuju svi dužnosnici i sva državna tijela RH  štiti temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata (kao zalog naše civilizacijske budućnosti), svjedočimo svi u našoj suvremenosti – da se Deklaracija relativizira i opstruira upravo od dužnosnika i političkih „elita“ u RH.

Suočeni sa takvim političkim izazovom, koji nam svima zapravo želi reći – da su branitelji i domoljubi „potrošena“ snaga, da su „obavili svoju dužnost“ i da se moraju „pasivizirati“ i prepustiti interesnim skupinama, partitokraciji i lobistima (zapravo reliktima i anakronizmima propale jednopartijske ideologije i autoritarnosti/totalitarizma) da kreiraju i sprovode državnu politiku RH na način koji se nadovezuje na propalu ideologiju i obnovu socijalizma pod egidom „tranzicije“ u izradi je strategijski program BDSH, kojim ukazujemo što sve treba (zapravo: mora se) mijenjati u suvremenoj političkoj praksi u RH.

Složenost procesa zahtijeva korjenite promjene u društvenim odnosima, koje nije moguće riješiti (kao nekada, u doba jednopartijske diktature) nekakvim partijskim kongresom ili samo promjenama zakona, jer treba mijenjati socijalistički sustav društvenih vrijednosti materijaliziran u obrascima života i navika ukorijenjenih u temelje društvene regulacije. Polazno stanje koje treba mijenjati ilustrira izvedena sveobuhvatna karakterizacija temeljnih elemenata „socijalističkog društva“:

KORACI PROVEDBE PROGRAMA

Ustrojavanje stranke BDSH

Strategijski program BDSH

Izrada plana provedbe strategije programa BDSH

Izrada strategije za izvanredne parlamentarne izbore BDSH

Izrada plana provedbe strategije za izvanredne parlamentarne izbore BDSH

ZAKONSKE REGULATIVE

Ustav RH

Zakon o strankama

Izborni Zakon

Deklaracija o Domovinskom ratu

REGIONALNI RAZVOJ STRANKE (Mehanizam za ustrojavanje stranke i lokalna partnerstva)

Regionalni Centri potpore kao tehnička pomoć županijskim koordinatorima u osnivanju podružnica BDSH.

Izraditi i  provesti program  promocije i prikaza dobre prakse županijskih i drugih razvojnih partnerstava na lokalnoj i regionalnoj razini (savjetovanje, publikacije, mediji, financiranje lokalnih projekata)

Izraditi i provesti program suradnje za potporu razvoja kapaciteta BDSH na lokalnoj i regionalnoj razini.  Motivirati lokalnu i područnu zajednicu da aktivno  podupire centre/projekte potpore

Izraditi i provesti program decentraliziranog financiranja projekata BDSH-a na lokalnoj/regionalnoj razini

  1. a) Osmisliti i izraditi program tehničke pomoći za upravljanje projektima, koje će pružati BDSH prema građanima.
  2. b) Provesti tehničku pomoć putem financiranja od središnjice BDSH

Osmisliti i provesti program suradnje BDSH-a s privatnim, profitnim sektorom uz korištenje primjera dobre prakse

Osmisliti i organizirati, te poduprijeti projekte BDSH-a za edukaciju u području međusektorske suradnje.

RAZVOJ MLADIH ZA AKTIVNO SUDJELOVANJE U POLITICI

Usavršiti model institucionalnog priznavanja mladih političara kao preduvjeta za dugoročni razvoj kulture politike i ostvarivanja prednosti u aktivnom političkom djelovanju

Izraditi i  provesti program  političkog djelovanja mladih

Izraditi i provesti financijsku i infrastrukturnu potporu razvoju mladih političara lokalnih zajednica u suradnji s donatorima

RAZVOJ STRANKE U MEĐUNARODNOM KONTEKSTU

Zadužiti stručnjake za međunarodne odnose i europske integracije za poticanje savjetovanja i razmjenu informacija

Provesti Program jačanja suradnje s političkim  organizacijama  u provedbi politike razvojne pomoći Hrvatske

Izraditi analizu dosadašnje uključenosti Hrvata van Domovine u programe i projekte prekogranične suradnje EU te osmisliti preporuke za jedinice lokalne samouprave na tom planu

Predsjedništvo

Predsjednica

Zlata Velat

Poveznica:

Program rada BDSH 2016-2017

Demografski genocid i etnocid Hrvata kroz povijest u Hrvatskoj.

Gospođo Predsjednice, u 2016. „ NESTALO ” je preko

70 000 Hrvata iz Republike Hrvatske.

U 2016. godini u Republici Hrvatskoj

rođeno je 36.372 novorođenih,

umrle su 52.034 osobe,

16.789 osoba  odjavilo je svoje prebivalište radi iseljavanja u inozemstvo,

36.740 osoba prijavilo je privremeni odlazak izvan Hrvatske.

Pribrojimo li one koji se još nisu odjavili, a takvih nije malo, stanje je više nego alarmantno.

Kroz povijest demografska slika u Hrvatskoj uvjetovana je raznim procesima i čimbenicima. Najvažniji su stradanja u obrambenim ratovima, te iseljavanje zbog političkih i ekonomskih razloga. Od samog dolaska na današnje prostore, Hrvati su oduvijek morali braniti prostor i postojanje na kojem su živjeli. Počet ćemo od Osmanskog carsta.
Stradavanje i iseljavanje počinje nadiranjem osmanske vojske, pogotovo na dijelu današnje Bosne i Hercegovine. Prema procjenama, na osnovi raspoloživih dokumentima toga vremena, uoči osmanskih osvajanja na današnjem području Bosne i Hercegovine živjelo je između 850,000 i 900,000 ljudi, od kojih je 85,20 % bilo katolika, 9,09 % kristijana i 5,68 % pravoslavaca. Padom kraljevstva posljednje hrvatske kraljice u Bosni Katarine, Osmanlije uspostavljaju Sandžak u sastavu Rumelijskog Pašaluka. Obzirom da su osmanske vlasti nad kršćanima, pogotovo katolicima, vršile vjerski progon i nametale sve veće obaveze, dio Hrvata prelazi na islam, dio na pravoslavlje. Osmanlije pravoslavne kršćane nisu u tolikoj mjeri proganjali. Veliki broj Hrvata je odselio. Bez obzira na konstantne progone i namete, dio Hrvata se održao, čvrsto vezan oko franjevačkog reda.
Naglim razvojem industrije u Americi početkom 19. stoljeća , otvara se potreba za velikim brojem radnika te veliki dio Hrvata u razdoblju od 1820. do 1941. napušta domovinu i seli u države Sjeverne i Južne Amerike.
Prvi svjetski rat još je jedan bitan čimbenik stradanja. Hrvati uvelike stradavaju u ratnim zbivanjima, gube rat u sastavu Austro – Ugarske monarhije. Značajne teritorije na kojima su živjeli Hrvati, zauzima srpska vojska. Poznat je događaj iz 1918. u kojem predstavnici Srba, iako kao manjinski narod na prostoru Srijema, Banata i Bačke lažiraju tzv. Veliku skupštinu u Novom Sadu te Srijem, Banat i Bačku priključuju Kraljevini Srbiji.
Na područjima koje su Hrvati uspjeli zadržat,i uspostavljena je Država SHS, koja je vrlo brzo okupirana od srpske vojske te je nametnuta Kraljevina SHS, kasnije Kraljevina Jugoslavija. Hrvatski sabor nikada nije ratificirao novu državu, te to razdoblje možemo smatrati okupacijom.

Od tada počinje velikosrpska hegemonija, koja traje i danas i koja je uvelike utjecala na hrvatsko demografsko stanje.

U novoj državi Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, hrvatski narod je u podređenom položaju, nameću mu se viši porezi, vrši politički, nacionalni i vjerski progon i teror. U takvim okolnostima Hrvati se u velikoj mjeri nastavljaju iseljavati u države Sjeverne i Južne Amerike. Pripadnicima “Solunskih dobrovoljaca”, pretežno Srbima, dodjeljuje se zemlja na područjima Slavonije, Baranje i Srijema, nastaju nova sela i naselja, mijenja se etnička karta sastava stanovništva.

Novo veliko stradanje događa se u Drugom svjetskom ratu, naročito poraću. Zbog nadolaska jugokomunističke vojske, veliki broj Hrvata pokušava spas pronaći u bijegu. Na žalost, najveći dio stradava u nizu likvidacija Križnog puta. Likvidacije su nesagledive, na razini genocida, do danas ne znamo točan broj stratišta ni žrtava.
Nakon 1945. godine formirana je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), kasnije Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ).
U novoj Jugoslaviji nije se promijenio odnos prema hrvatskom narodu. Iako je veliki broj Hrvata sudjelovao u tzv Narodno oslobodilačkoj borbi (NOB-u), velikosrpska hegemonija “prisvaja zasluge”, likvidira zaslužne Hrvate te postavlja podobne.
Bez obzira na činjenicu da je dio Hrvata u toj nakaznoj jednopartijskoj komunističkoj totalitarističkoj diktaturi aktivno sudjelovao, srpski narod bio je nerazmjerno prezastupljen u svim institucijama državnih vlasti, pogotovo tadašnje SR Hrvatske.
U novoj tamnici hrvatskog naroda, veliki dio Hrvata bio je diskriminiran, progonjen i osuđivan po nacionalnoj, političkoj i vjerskoj osnovi, čak i samo na osnovi verbalnog delikta. Jugoslavija je u početku zatvorena država, regulirana je sloboda kretanja uskraćivanjem putovnica, veliki dio Hrvata ilegalno, često po život opasno, prelazi granicu i bježi u inozemstvo.

Krajem 60-ih jugoslavenska privreda je u rasulu, broj nezaposlenih raste. Jugoslavenske vlasti uspostavljaju diplomatske odnose sa Njemačkom u kojoj je na vlasti socijaldemokrat Willy Brant. Nizom ugovora i dogovora, između ostalog i jugoslavenskim “otvaranjem” granice, nastaje novi ekonomsko-politički egzodus hrvatskog naroda u Saveznu Republiku Njemačku (BRD) (dogovor Tito – Brant ), dio odlazi u ostale države Zapadne Europe, Sjevernu Ameriku i Australiju.

Najava novog velikog stradavanja događa se nakon sve otvorenije velikosrpske hegemonije krajem 80-ih.

Obzirom na iskazanu volju hrvatskog naroda na referendumu te otvorenom početku vojne agresije Srbije, Crne Gore, dijelova Bosne i Hercegovine, JNA i velikosrpskočetničkih snaga, Republika Hrvatska proglašava neovisnost te raskida ustavno-pravne odnose sa SFRJ 1991. godine.

Unatoč nedostatku oružja i hrabrom otporu, pripadnici agresorske vojske okupirali su veliki dio Republike Hrvatske. Vrše etničko čišćenje nad Hrvatima masovnim zločinima, prijetnjama, uznemiravanjima.

Ratnim zbivanjima u BiH stradalo je puno Hrvata, sa većine prostora koje Hrvati nisu samostalno obranili, protjerani su.

Stalnim provokacijama i prijetnjama sa područja Srijema, Banata i Bačke, Hrvati su gotovo nestali.

Hrvatska se uspijeva obraniti te nakon nekoliko briljantnih vojno-redarstvenih akcija u Oluji potpuno osloboditi svoj teritorij.

Na žalost, hrvatska politička oligarhija, pretežno sastavljena od pripadnika vladavine iz prošlog sustava, kroz cijelo vrijeme neovisnosti Republike Hrvatske, nizom kardinalnih pogrešaka u procesu tranzicije, prije svega ekonomskih (o čemu smo pisali u tekstu: “ Zbrinut ćemo narod a ne sebe, Što nam se dogodilo u procesu tranzicije ?“( http://bdshr.hr/zbrinutcemonarod/ ), 

tako i političkih, dovodi Republiku Hrvatsku u nezavidan položaj. Kriminal koji se ne sankcionira, lustracija, zakon o oprostu, odnos prema vlastitom narodu i braniteljima, sluganstvo svemu i svakome, ne čineći ništa u ispravljanju lažno pisane povijesti, ne reagiraju na neistine o temelju hrvatske države – Domovinskom ratu. Ni danas ne čine ništa u sramotnom omalovažavanju hrvatskih državnih simbola, cjelokupnog hrvatskog naroda od strane velikosrpske politike te njihove podružnice, velikosrpske etničke manjine u Hrvatskoj.

Takva politička oligarhija – elite, dopustile su i štite one, koje smo u svega nekoliko dana sramotno porazili, i koji nas zlonamjerno kroz specijalni rat, lažima,velikosrpskim mitovima te demagogijom uspješnosti prošlog sustava bivše države, pokušavaju destabilizirati u svim segmentima.

 

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Republika Hrvatska imala je 4,284,889 stanovnika. Prema nekim procjenama od tada je iz Hrvatske iselilo između 200.000 – 300.000 Hrvata, neki smatraju i više.

 

Popis stanovništva Hrvatske od 1948. do 2011.

Popis 1948. 3,779,858
Popis 1953. 3,936,022
Popis 1961. 4,159,696
Popis 1971. 4,426,221
Popis 1981. 4,601,469
Popis 1991. 4,784,265
Popis 2001. 4,437,460
Popis 2011. 4,284,889

Nitko sa potpunom sigurnošću ne može navesti koliki su gubici Hrvata kroz ratna stradanja, koliko ih se odselilo od početka 19. stoljeća do danas.
Pretpostavlja se da u svijetu danas živi između 4 i 5 miliona iseljenih Hrvata. Teško je da će se oni 2. ili 3. generacije ikada vratiti a kamo li one 5. i 6.

Obzirom da je godinama u Republici Hrvatskoj veći mortalitet od nataliteta, te činjenicu da hrvatska školovana mladost napušta Republiku Hrvatsku, dok su nasljednici političke oligarhije u Hrvatskoj dobro zbrinuti,

stanje je više nego alarmantno.

 

 

 .

Veliko je pitanje koliko će nas biti u Republici Hrvatskoj 2021. godine na slijedećem popisu. 

Već danas nas ima puno manje od četiri mil. 

Za Hrvatsku uvijek !

Savez sa hrvatskim narodom.

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske

Nacionalni interes u kulturi

 

 

Nacionalni interes je cilj koji država ima na raznim područjima, tako i kulturi. Kulturno nasljeđe nam govori ono što smo kao narod bili, što smo sada i što ćemo ostaviti budućim pokoljenjima.

Nacionalni interes zasigurno nije ako zajednička proračunska sredstva hrvatske institucije bespovratno dodjeljuju privatnim produkcijama za komercijalne projekte na kojima oni ubiru profit.

Bitne riječi: “Bespovratno dodjeljuju “.

Dakle, ne radi se o ulaganju ili investiranju radi oplemenjivanja uloženih zajedničkih sredstava u svrhu zarade ili profita,

već o rasipanju zajedničkih dobara.

Jedna od zadaća producentskih kuća je financiranje.

Uobičajeno je za tržišnu ekonomiju da producentske kuće u nedostatku vlastitih sredstava za financiranje željenog projekta traže ulagače ili podižu kredit. Ulagači na temelju raznih činjenica procjenjuju stupanj sigurnosti svog ulaganja, teško će uložiti sredstva ako ne procjene mogućnost zarade.
Tako funkcionira slobodno tržište.

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske zahtjeva od državnih institucija da se odmah prestanu bespovratno dodjeljivati zajednička proračunska sredstva za komercijalne projekte privatnim produkcijama koje nisu od zajedničkih nacionalnih interesa.

Za komercijalne projekte, državne institucije kao svaki drugi ulagač na slobodnom tržištu, trebaju se ponašaju odgovorno te zajednička proračunska sredstva ulagati u projekte koji će oplemeniti naš zajednički novac.

Takvim načinom štedimo, stvaramo održivi razvoj i višak vrijednosti proračunskih sredstava,

koje možemo preusmjeriti na više projekta od zajedničkih nacionalnih interesa.

 

Za Hrvatsku uvijek !

Savez sa hrvatskim narodom.

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske

Energetska obnova

Vlada Republike Hrvatske odobrila je za 2016. i 2017. godinu oko milijardu Kuna za energetsku obnovu objekata.

Najveći broj fasada na objektima izvodi se sa stiroporom odnosno EPS-om (Ekspandirani polistiren).

EPS je izolacijski materijal koji se koristi za toplinsku i zvučnu izolaciju.
Iako stiropor EPS ima odlična termička svojstva, osnovni nedostatak je što nije parapropusan te zavisno o vrsti i kvaliteti, a samim time i cijeni, ima upitna protupožarna svojstva.

XPS – (Ekstrudirani polistiren)  izolacijski je materijal sličan stiroporu, boljih svojstava, osobito protupožarnih, no po cijeni, zavisno o kvaliteti, uveliko skuplji od EPS-a.

Brzina gorenja stiropora montiranog po vertikali je eksponencijalna funkcija koja zavisi od vrste stiropora (goriv ili samogasiv), dimenzija objekta, klimatskih faktora (vjetar, visoka temperatura, vlažnost) i najmanje je 4-10 puta veća od horizontalne brzine gorenja.

 

 

Posljedice upotrebe samog materijala koji nisu parapropusni mogle bi u skoroj budućnosti biti nesagledive.
Materijali koji nisu parapropusni sprječavaju odvođenje viška vlage iz zidova i prostora prema van ” kuća ne diše”, nastaje kondenzat na unutrašnjim zidovima te pojava plijesni ili gljivice.

Dokazano je da plijesni i gljivice uveliko pospješuju alergijske bolesti ljudi, pogotovo djece. Udisanje zraka uvjetovanjem gorenjem odnosno tinjanjem stiropora su pogubne.

Dodatni problem vezano uz mikroklimu u unutrašnjim prostorima pogoršava ugradnja PVC vrata i prozora (predobra izolacijska svojstva sprječavaju cirkulaciju zraka).

 

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske smatra da se obnova odnosno izoliranje zidova s vanjske strane mora izvršiti parapropusnim, uvelike manje gorivim ili tinjajućim materijalima od stiropora, odnosno najboljim sustavom izolacije, ventiliranim fasadama.

Upotrebom parapropusnih materijala zidovi ostaju topli, zasićena vlaga nesmetano prolazi kroz topli zid i ne kondenzira se na njegovoj površini, ne nastaju plijesni i gljivice ,osigurava se željena unutarnja mikro klima.

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske poziva nadležne hrvatske institucije uključene u ovaj projekt da vode brigu o odabiru materijalima kojima će se izvršiti obnova energetske učinkoviti objekata kako u skoro vrijeme ne bi došlo do dodatnih troškova koji bi bili veći od same energetske obnove.

 

Za Hrvatsku uvijek !

Savez sa hrvatskim narodom.

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske

Hrvatska nacionalna garda

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske zauzima poziciju neutralnosti Republike Hrvatske u segmentima koji nisu od hrvatskih naciolalnih interesa.

Zbog neposrednih geopolitičkih odnosa, sjecištu različitih interesnih sfera između kojih se našla Republika Hrvatska te obzirom na neposrednu ugrozu,

osvješćeni povijesnim saznanjima da smo obranili i zadržali jedino prostore koje smo sami obranili, pri tome najčešće bili  izdani od različitih saveza, unija i obećanja,
BDSH predlaže podizanje obrambene sposobnosti Republike Hrvatske osnivanjem

Hrvatske nacionalne garde.

Hrvatskoj nacionalnoj gardi pristupalo bi se dragovoljno.

Hrvatska nacionalna garda sadržavala bi sve rodove Hrvatske vojske

Pripadnici Hrvatske nacionalne garde prolazili bi temeljnu vojnu obuku, oni sposobniji i ambiciozniji specijalističku

Pripadnici Hrvatske nacionalne garde primali bi naknadu.

Svi oni koji zbog priziva savjesti ili nekog drugog razloga ne žele biti pripadnici Hrvatske nacionalne garde

plaćali bi naknadu.

BDSH predlaže uvođenje obaveznog upoznavanja sa najosnovnijom obrambenom vojnom doktrinom te Hrvatskom domovinskom zaštitom kroz obrazovanje u srednjim školama te fakultetima.

 

 

 

Za Hrvatsku uvijek.

15.01.1992. – 15.01.2017. Dan međunaronog priznanja Republike Hrvatske

Neka nam je Blagoslovljena naša jedina Domovina. Narode hrvatski čuvajmo je.

Mudrošću smo je osamostaliti sada je vrijeme za neutralnost.

Naša sveta zemlja krvlju natopljena neka bude prostor okupljanja svih dobrih ljudi koji čine dobro za cijeli svijet a u konačnici ostvaruju dobrobit svim nadolazećim generacijama u budućnosti.

Za Hrvatsku uvijek.
BDSH

Priznanje je Republika Hrvatska dočekala u vrijeme najveće agresije u Domovinskim ratu.

Prve međunarodno ne priznate države priznale su Republiku Hrvatsku Litva (30. srpnja 1991.). Slijedile su je iste godine – Ukrajina (11. prosinca), te Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca).

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992., Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, noVatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem.

Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskom međunarodnom priznanju. Dan nakon SVatikana, Hrvatsku je priznao San Marino.

Nakon što je Hrvatsku priznala EU, tijekom tog 15. siječnja 1992. uslijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile iArgentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), SAD-a (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije), te Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička, Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članicom Ujedinjenih naroda.

 

“Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti”

Franjo Tuđman

Čestit i blagoslovljen Božić

Svim ljudima dobre volje čestit i blagoslovljen Božić

 

 

10881638_1530044810613459_389237129525449078_n

 

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske

DVOGODIŠNJI PLAN RADA ZA 2016-2017

 

cropped-BDSH-ACADEMICA-LOGO.jpg

 

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske

 

DVOGODIŠNJI PLAN RADA ZA 2016-2017

 

Zagreb, 2016. godina

 

DVOGODIŠNJI PLAN RADA ZA 2016-2017

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske (osnovana 21, lipnja 2014. godine) je stranka naroda i kao takva temelji svoje djelovanje na univerzalnim vrijednostima, slobodi, demokraciji i domoljublju. BDSH želi oblikovati javni život u službi svih građana RH. Prihvaćajući političko demokratsko naslijeđe zapadnih demokracija, nastalih na vrijednostima i iskustvenim temeljima univerzalne kršćanske baštine uzajamnosti, solidarnosti, obazrivosti, slobode, pravičnosti, snošljivosti, uvažavanju posebnosti i pluralizma, BDSH nastupa na hrvatsku političku scenu kao politička snaga koja se oslanja na povijesna iskustva i tradicionalne vrijednosti, te promiče ideju slobodnog društva pojedinaca, kao i slobodnog i društveno odgovornog gospodarstva. Takvo gospodarstvo želimo sprovoditi kroz strateški pristup vođenju poduzetništva i države u kojem državno vodstvo razumije širi kontekst u kojem se aktivnosti poduzetništva odvijaju, kao i njihov utjecaj na okoliš i okolinu. Kroz donošenje političkih odluka koje uvažavaju interese društva i okoliša, država kao javni sektor doprinosi boljitku zajednice, štiti resurse i okoliš o kojem ovisi te stvara konkurentno i napredno ozračje, spremno suočiti se sa izazovima tržišta.

Jedna od temeljnih odrednica BDSH je da štiti ponos i integritet svih hrvatskih branitelja i domoljuba, koji su – kako je izrijekom navedeno u Deklaraciji o Domovinskom ratu – najzaslužniji za stvaranje RH i koji su upravo proistekli iz zajedništva hrvatskog naroda u Domovini i svijetu.

Premda je u Deklaraciji izrijekom navedeno da se njome obvezuju svi dužnosnici i sva državna tijela RH  štiti temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata (kao zalog naše civilizacijske budućnosti), svjedočimo svi u našoj suvremenosti – da se Deklaracija relativizira i opstruira upravo od dužnosnika i političkih „elita“ u RH.

Suočeni sa takvim političkim izazovom, koji nam svima zapravo želi reći – da su branitelji i domoljubi „potrošena“ snaga, da su „obavili svoju dužnost“ i da se moraju „pasivizirati“ i prepustiti interesnim skupinama, partitokraciji i lobistima (zapravo reliktima i anakronizmima propale jednopartijske ideologije i autoritarnosti/totalitarizma) da kreiraju i sprovode državnu politiku RH na način koji se nadovezuje na propalu ideologiju i obnovu socijalizma pod egidom „tranzicije“ u izradi je strategijski program BDSH, kojim ukazujemo što sve treba (zapravo: mora se) mijenjati u suvremenoj političkoj praksi u RH.

Složenost procesa zahtijeva korjenite promjene u društvenim odnosima, koje nije moguće riješiti (kao nekada, u doba jednopartijske diktature) nekakvim partijskim kongresom ili samo promjenama zakona, jer treba mijenjati socijalistički sustav društvenih vrijednosti materijaliziran u obrascima života i navika ukorijenjenih u temelje društvene regulacije. Polazno stanje koje treba mijenjati ilustrira izvedena sveobuhvatna karakterizacija temeljnih elemenata „socijalističkog društva“:

KORACI PROVEDBE PROGRAMA

Ustrojavanje stranke BDSH

Strategijski program BDSH

Izrada plana provedbe strategije programa BDSH

Izrada strategije za izvanredne parlamentarne izbore BDSH

Izrada plana provedbe strategije za izvanredne parlamentarne izbore BDSH

ZAKONSKE REGULATIVE

Ustav RH

Zakon o strankama

Izborni Zakon

Deklaracija o Domovinskom ratu

REGIONALNI RAZVOJ STRANKE (Mehanizam za ustrojavanje stranke i lokalna partnerstva)

Regionalni Centri potpore kao tehnička pomoć županijskim koordinatorima u osnivanju podružnica BDSH.

Izraditi i  provesti program  promocije i prikaza dobre prakse županijskih i drugih razvojnih partnerstava na lokalnoj i regionalnoj razini (savjetovanje, publikacije, mediji, financiranje lokalnih projekata)

Izraditi i provesti program suradnje za potporu razvoja kapaciteta BDSH na lokalnoj i regionalnoj razini.  Motivirati lokalnu i područnu zajednicu da aktivno  podupire centre/projekte potpore

Izraditi i provesti program decentraliziranog financiranja projekata BDSH-a na lokalnoj/regionalnoj razini

  1. a) Osmisliti i izraditi program tehničke pomoći za upravljanje projektima, koje će pružati BDSH prema građanima.
  2. b) Provesti tehničku pomoć putem financiranja od središnjice BDSH

Osmisliti i provesti program suradnje BDSH-a s privatnim, profitnim sektorom uz korištenje primjera dobre prakse

Osmisliti i organizirati, te poduprijeti projekte BDSH-a za edukaciju u području međusektorske suradnje.

RAZVOJ MLADIH ZA AKTIVNO SUDJELOVANJE U POLITICI

Usavršiti model institucionalnog priznavanja mladih političara kao preduvjeta za dugoročni razvoj kulture politike i ostvarivanja prednosti u aktivnom političkom djelovanju

Izraditi i  provesti program  političkog djelovanja mladih

Izraditi i provesti financijsku i infrastrukturnu potporu razvoju mladih polititara lokalnih
zajednica u suradnji s donatorima

RAZVOJ STRANKE U MEĐUNARODNOM KONTEKSTU

Zadužit stručnjake za međunarodne odnose i europske integracije za poticanje savjetovanja i
razmjenu informacija
Provesti Program jačanja suradnje s polititkim organizacijama u provedbi politike razvojne
pomoći Hrvatske
Izraditi analizu dosadašnje uključenosti Hrvata van Domovine u programe i projekte
prekogranične suradnje EU te osmisliti preporuke za jedinice lokalne samouprave na tom
planu.

Predsjedništvo BDSH

Predsjednica BDSH Zlata Velat

 

LINK:

Dvogodišnji plan rada 2016/17

HEADER BDSH

Financijski plan 2016/17

12079257_1659859084298697_5918617780818299086_n-300x212

 

 

Vratit ćemo ono što ste već zaradili

Zbrinut ćemo narod a ne sebe

11150495_1615727268711879_5946651881529539712_n

U tekstu: „Što nam se dogodilo u procesu tranzicije“ objasnili smo stanje hrvatskog gospodarstva prije, za i neposredno nakon Domovinskog rata.

Nakon Domovinskog rata nastavlja se sa procesima privatizacije, najčešće nepokrivene zakonima koji bi štitili radnike u uvjetima neoliberalnog kapitalizma. Radništvu se smanju prava, ne poštuju se potpisani Ugovori, sudski procesi su dugotrajni i skupi. Novo nastali tajkuni najčešće opstruiraju proizvodnju u tvornicama sa ciljem gašenja i sticanja velike dobiti prodajom zemljišta, najčešće trgovačkim centrima. Radnici ostaju bez posla, pogoduje se uvozničkom lobiju, nestaje srednji sloj.

Ostaci političke elite prošlog sistema dobro organizirani i povezani zbrinjavaju svoje nasljednike na dobro plaćenim  mjestima.  Kroz državni proračun saniraju se banke a nakon toga se ispod tržišnih vrijednosti „navodno“ prodaju stranim bankama najčešće u režiji političara koji su svoj politički utjecaj i doprinos naplatili rukovodećom funkcijom u velikim gospodarskim i bankovnim subjektima. Zanimljivo sličan postupak privatizacije proveden je na cijelom prostoru bivše države.


preuzmi

Fotografija: prikaz tvrtki koje su pretežno privatizirane u tijeku rata u bivšoj državi te su ubrzo prestale s poslovanjem

 

Ovih dana imali smo priliku saznati iz medija kako bivši dužnosnik HDZ-a koji je preuzeo poznatu hrvatsku banku ima štednju preko 10 mil €.

Promjenom sustava 90-ih zajedničko društveno vlasništvo promijenjeno je u državno te su vladajuće garniture raspolagale i mimo volje naše volje prodavale naše vlasništvo.

Braniteljsko domoljubna stranka zalaže se za gospodarsku lustraciju, svaka novčana transakcija ostavlja neizbrisiv trag na taj način vrlo je lako slijediti put novca.

BDSH predlaže da se državno vlasništvo preimenuju u društveno vlasništvo ( zajedničko )u kojem bi prema donjoj tablici svaka upravna cjelina bila vlasnik sa određenim postotkom.

Također predlažemo da se u postupku prodaje društvenog vlasništva (zajedničkog) koja nisu u funkciji, od nacionalne i strateške važnosti te ne postoji zajednički interes u revitalizaciji i obnovi , prodaja izvrši u suradnji sa  javno-privatnim partnerima prema postotku prikazanom u tablici.

Na taj način osigurali bi sredstva za ravnomjerni razvoj svake upravne cjeline.

STRUKTURA POSTOTAK (%) POSTOTAK (%)
  Društveno-državno vlasništvo Društveno-državno vlasništvo s javno-privatnim partnerima
1. Ured predsjednika RH 2,00% 1,00%
2. Republika Hrvatska 13,00% 4,00%
3. Regija 13,00% 4,00%
4. Županija 13,00% 4,00%
5. Grad 13,00% 4,00%
6. Općina 13,00% 4,00%
7. Mjesni odbor 13,00% 4,00%
6. Općina 13,00% 4,00%
7. Mjesni odbor 13,00% 4,00%
8. Fond branitelja i stradalnika Domovinskog rata 20,00% 6,00%
9. Ostalo: Javno-privatni partneri 69,00%
10. UKUPNO 100,00% 100,00%

 

Za Hrvatsku uvijek !

Visit Us On Facebook