Home » BDSH » Reforma pravosuđa.

Arhiva

Reforma pravosuđa.

Reforma pravosuđa.

Hrvatska sudbena vlast dobrim dijelom proizašla je iz bivšeg totalitarnog jednopartijskog komunističkog sustava. Određeni broj pripadnika tadašnje sudbene vlasti časno je obavljao svoj posao, dok je ne mali broj onih koji su sudjelovali u montiranim procesima nad nadzorom i kontrolom sloboda, misli i izražavanja u svim segmentima društvenog i privatnog života.

Padom totalitarnih režima 90-ih, u zemljama Istočne Europe  provedeni su različiti oblici lustracije, ponegdje i danas traju. Cilj lustracije je izmjena totalitarnih struktura koje upravljaju državom a koje su bile sudionici represije totalitarnih komunističkih sustava. Lustracija je obuhvatila razne segmente, sudstvo, tužiteljstvo, školstvo (pogotovo sveučilišta i pravne fakultete), policiju, vojsku, obavještajne službe ili visoke pozicije u javnim medijima i u tvrtkama u vlasništvu države. Ponegdje su zahtjevi sezali do lustracije djece i unuka lustriranih.

Republika Hrvatska nije provela lustraciju. Puno bivših pripadnika komunističke nomenklature jugoslavenskog unitarizma poslije demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj ugodno su se smjestili na nove/stare pozicije. Današnja izvjesna apatija i nepovjerenje u državne institucije te marginaliziranje branitelja i stradalnika u Domovinskom ratu rezultirali su da je politička, upravna i gospodarska moć ostala u rukama kadra bivšeg totalitarnog sustava i njihovih nasljednika.

Republika Hrvatska također je dozvolila onima koji su direktno i indirektno sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu a pripadali su strukturama tzv. “SAO Kraine”, zadržavanje postojećih pozicija.

Zbir svih navedenih negativnosti utječe na društvena i ekonomska zbivanja, rezultira i stvaranje efekta konfuzije, letargije, malodušnosti i nemoći u zajednici. Padaju granice tradicionalnih vrijednosti, nacionalne svijesti i demografski nestajemo kao narod ( http://bdshr.hr/demografski-genocid-i-etnocid-hrvata-kroz-povijest-u-hrvatskoj/).

BDSH smatra da je za napredak i uređenje općeg stanja u Republici Hrvatskoj hitno potrebno provesti lustraciju  prema prijedlogu Zakona o lustraciji kojeg je usvojila BDSH, ukinuti Zakon o općem oprostu (BDSH prijedlog o ukidanju Zakona o općem oprostu i donošenje Zakona o oprostu ) te promijeniti način biranja  sudbene vlasti.

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske zalaže se za promjenu načina biranja sudbene vlasti.

  • BDSH smatra kako bi se sudbena vlast morala birati na neposrednim izborima, preferencijalnim glasovima.
  • BDSH smatra kako bi se suci Ustavnog i Vrhovnog suda birali neposredno na državnim izborima preferencijalnim glasovima. Predsjednik i zamjenici bili bi osobe sa najviše dobijenih preferencijalnih glasova.
  • BDSH smatra kako bi se na isti način birali članovi Državnog sudbenog vijeće, te Glavni državni odvjetnik.
  • BDSH smatra kako bi se Predsjednici i zamjenici  Županijskih, Općinskih i ostalih nižih sudova kao i Županijski državni odvjetnici birali na neposrednim izborima na lokalnim razinama preferencijalnim glasovima.
  • BDSH smatra kako bi Državno sudbenog vijeće nadziralo rad svakog suca nižih sudova te svakih dvije godine donosilo procjenu minulog rada. Za suce koji su povrijedili zakonsko pravo, Državno sudbeno vijeće bi i prije roka od dvije godine moglo donositi odluke o privremenoj suspenziji ili udaljavanju, o čemu bi konačnu odluku imao Odbor sudaca časti.
  • BDSH smatra kako bi u okolnostima današnje polarizacije između dvije stranke (HDZ-SDS), neposrednim izborima uz preferencijalne glasove bile uvelike smanjene mogućnosti izbora sudbene vlasti kao produkta političke trgovine.
  • BDSH smatra kako bi se neposrednim izborima uz preferencijalne glasove izvršio odmak od pripadnika bivše/sadašnje komunističke nomenklature, prekinuli bi procese stvaranja novih nomenklatura, a biranjem novih sposobnih i školovanih ljudi potakli bi se procesi neminovni za promjenom sadašnjeg stanja.
  • BDSH također smatra da bi se na taj način direktno provodila volja Hrvatskog naroda i ostalih državljana Republike Hrvatske, u potpunosti bi se odvojila sudbena vlast od zakonodavne, ( po sadašnjem stanju dio sudbene vlasti bira se u Hrvatskom saboru) te bi ona u potpunosti bila demokratski izabrana, samostalna i neovisna.

 

Sadašnje stanje 

Ustav RH 

Članak 1.

Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.

U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Članak 4.

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom, zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

 

Sudbena vlast (Ustavni, Vrhovni i ostali sudovi)
Sudbenu vlast, koja je samostalna i neovisna, obavljaju sudovi koji sude na temelju Ustava i zakona.
Uspostavom sudbene vlasti uspostavlja se nadzor nad ostvarivanjem ustavnosti zakona.
Suci, u skladu sa zakonom, imaju imunitet kao i zastupnici Sabora. Stupanjem na dužnost po
prvi put suci se imenuju na 5 godina, nakon ponovnog imenovanja sudačka dužnost je stalna.
Suce i državne odvjetnike imenuje i razrješuje Državno sudbeno vijeće. Državno
Sudbeno vijeće ima 11 članova (bira ih Hrvatski sabor iz reda sudaca, odvjetnika i
sveučilišnih profesora pravnih znanosti na 4 godine; član vijeća nitko ne može biti više od dva
puta uzastopce). Predsjednika Državnog sudbenog vijeća biraju njegovi članovi na dvije
godine.

Sudovi RH: – Ustavni sud
– Vrhovni sud
– Upravni sud
– Županijski sudovi
– Opcinski sudovi
– Trgovački sudovi

O sudbenoj vlasti u Ustavu RH (članak 117. do 123.).

Vrhovni sud, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.

Ustavni sud RH – čini ga 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina; predsjednik
Ustavnog suda bira se na 4 godine. (Ustav RH članak 125. do 131.).
Državno odvjetništvo – samostalno pravosudno tijelo ovlašteno postupati protiv kaznenih
djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine RH i zaštite Ustava i zakona. Glavnog
državnog odvjetnika na četiri godine imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade. (Ustav RH članak
124.).

Za Hrvatsku uvijek !

Savez sa hrvatskim narodom.

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske

Visit Us On Facebook