„Stirajte od serca vsak oblak plahosti,
vazmite na se šeit batrivosti,
draže nam budi glas, ime, poštenje,
neg hip, magnutje, sramotno živlenje;
navik on živi, ki zgine pošteno.“

Možete ih omalovažavati, vrijeđati, ismijavati, negirati, ne reagirati na sramne istupe pojedinaca iz samog vrha vlasti, jer ste trenutna vlast, teško, ali moramo priznati izabrana od hrvatskog naroda.

Održavanjem skupa u Jasenovcu, naznočni su prekršili odluke Ravnateljstva Civilne zaštite, Stožera za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom. Nekada su širili tifus, danas očito šire Covid 19. Mjerodavne institucije nisu reagirale, na žalost ni ona neovisna, sudbene vlasti.
Link na odluke Ravnateljstva civilne zaštite, Stožera civilne zaštite RH za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom : https://civilna-zastita.gov.hr/odluke-stozera-civilne-zastite-rh-za-sprecavanje-sirenja-zaraze-koronavirusom/2304?fbclid=IwAR3pCp5WC83IwnFNAMGngvoYfhtgyvAzX3rQ0ffrTLqF-YZRRgPojPXSZXs

Nije im bilo dovoljno što 30 godina nisu pronašli naše najmilije, omalovažavaju branitelje, naše mrtve suborce, grade spomenike bez obilježja pod kojima su hrvatski vitezovi položili život na Oltar Domovine, već su nas sada počeli i vrijeđati.

Posmrtni ostaci i odora pod kojom je poginuo hrvatski vitez, pripadnik HOS-a Žarko Manjkas Crvenkapa. Na spomeniku u Zagrebu izostavljena su obilježja postrojbi pod kojima je poginuo.

Jedno je sigurno, ma što kazali, ma što napravili, ima nas, nikada nećemo njihovo junaštvo istjerati iz naših srdaca i duša, a Vas ćemo staviti tamo gdje pripadate, nigdje.

Hrvatski narode, Vi odlučujete! Razmislite, hoćete li i dalje birati one koji prodaju vašu dušu, seciraju vam inteligenciju, podmeću nam kao krimen ono što je teroristička velikosrpska četnička i JNA vojska sama devastirala okupacijom Jasenovca u Domovinskom ratu ( http://www.matica.hr/vijenac/598/pobunjeni-srbi-unistili-jasenovac-26392/ )

Spomen-područje Jasenovac, devastirane muzejske prostorije, zatečeno stanje u svibnju 1995. (snimio Želimir Laszlo)

Nanovo nam zabijaju nož po sred srca.

Odluka je na Vama hrvatski narode, ili ćete se priključiti onima koje je hrvatski narod iznjedrio kao najbolje između sebe, koji su stali na branik Domovine, obranili je i oslobodili ili će biti sve gore!

Predsjednik Braniteljsko domoljubne stranke, gos. Darko Oreč 1991. godine došao je iz Australije i stavio se na raspolaganje obrani Republike Hrvatske u sastavu HOS-a .
https://www.facebook.com/ZaHrvatskogPredsjednikaDarkoOrec/

‘SRAMITE SE PREDSJEDNIČE’! Ovo je biografija 11 poginulih na čiju ploču ste pljunuli !

MARIO HUIS, rođen 4. veljače 1962. godine u Belišću, dragovoljac, nestaje u 30. godini života 5. listopada na crti bojišnice u Košutarici. Posmrtni ostaci još nisu pronađeni. 

DINO SIMIĆ, rođen 28. srpnja 1966. godine u Zagrebu, dragovoljac, poginuo u borbenim djelovanjima 14. listopada 1991. godine u minobacačkoj zasjedi u Bročicama s navršenih 25 godina života. Posmrtni ostaci još nisu pronađeni. 

ZLATKO KLASIĆ, rođen 15. lipnja 1952. godine u Zagrebu, dragovoljac, poginuo u 34. godini života, izravno pogođen neprijateljskom granatom 5. listopada 1991. godine u Košutaricama. Posmrtni ostaci još nisu pronađeni. 

IVAN BEBIĆ, rođen 31. siječnja 1967. godine, poginuo 4. studenog 1991. godine. 

MIROSLAV MARTINOVSKI, rođen 8. svibnja 1961. godine u Vinkovcima, dragovoljac, teško ranjen 24. listopada, preminuo od posljedica ranjavanja 9. studenog 1991. godine u bolnici u Zagrebu. 

MIRO PETRIN, rođen 8. srpnja 1971. godine u Zagrebu, dragovoljac, poginuo 29. studenog 1991. u Drenovom Boku u 21. godini života od snajperskog metka zajedno sa Davorom Milakovićem pri pokušaju spašavanja ranjenog suborca. 

DAVOR MILAKOVIĆ, rođen 21. veljače 1966. godine u Zagrebu, dragovoljac, poginuo 29. studenog 1991. u Drenovom boku od snajperskog metka zajedno sa Mirom Petrinom u 26. godini života pri pokušaju spašavanja ranjenog suborca. 

SLAVKO JAGER, (rođen 17. studenog 1966.) Slovenac iz Maribora koji se pridružio HOS-ovcima u borbi protiv velikosrpske agresije sa samo 25 godina. Poginuo je 29. studenog 1991. Bio je teško ranjen, pao u okruženje i u ruke četnicima. Četnici su mu iskopali oči odvijačem i polomili mu svaku kost te ispalili u njega čak 76 metaka! 

ŽELJKO GRGIĆ, rođen 1. rujna 1966. godine, dragovoljac, poginuo 11. prosinca 1991. godine. 

ŽELJKO BARIĆ, rođen 16. prosinca 1965. godine u Zagrebu, dragovoljac, sudjeluje na zapadno- slavonskoj bojišnici. Od posljedica visokostresnih situacija proživljenih u ratnim okolnostima, gubi život u 30. godini života 18. veljače 1995. godine. 

MILAN ŠPOLJAREVIĆ, rođen 1. lipnja 1965. godine, dragovoljac, od 1. svibnja preuzima zapovjedništvo izviđačko diverzantskog voda, pogiba u 31. godini života, 4. kolovoza u akciji Oluja, na bojišnici u Višnjici. 

S nama su! Pokoj vječni daruj im Gospodine, svjetlost vječna svjetlila njima.

Za Hrvatsku uvijek i Za Dom Spremni !

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske

Izvor životopisa stradalih pripadnika HOS-a: narod.hr

Visit Us On Facebook