.

Čim neoliberalne demagoške udruge potegnu pitanje oko pozdrava Za Dom Spremni, prvom početnom bijelom polju na hrvatskom grbu kao ustaškom (jedno i drugo uređeno je postojećim hrvatskim zakonima), navodnoj ugrozi i napadima na srpsku etničku manjinu u Republici Hrvatskoj, javi se četnički vojvoda iz Beograda Vučić i njegovi potoni, natječući se u napadima na Republiku Hrvatsku, jasno je, nešto se veliko iz brda valja.

Tako je u sjeni friziranog napada, na kako kažu mediji srpskog povratnika u Rijeci i napada na kafić u kojima se “okupljaju pripadnici srpske etničke manjine” , u tišini prošla 176. sjednica Vlade, njezinih odluka, poglavito oko izdavanja dozvola za istraživanje i eksplotaciju ugljikovodika na kopnu, novom zaduženju HEP-a od 1,2 milijarde kuna, te HAC-a za 3,0 milijarde kuna.

Oko isceniranog od medija lažima, neprovjerenim informacijama popraćenog uvelike potenciranog “napada” na tzv. srpskog povratnika u Rijeci sve je jasno, Riječani su se organizirali, istina je izašla na vidjelo, mirnim putem su izvršili pritisak na vlast. Institucije i neoliberalni mediji brže bolje posipaju se pepelom, u rekordnom vremenu zaključuje se istraga i ispitivanje svjedoka te se gos. Matko Škalamera u rekordnom vremenu pušta iz pritvora. Kako institucije ne bi ispale nesposobne vjerojatno će se poštivati sustav i pravosudna procedura a proces završiti završiti prije nego je i počeo. Za nepotrebno a vjerojatno i nezakonito uhićenje gos. Matka Škalamera vjerojatno nitko neće odgovarati, kao što neće odgovarati ni za lažnu optužbu Dobrivoje Arsić i lažnu prijavu Srpsko narodno vijeće.

Izvor fotografije: Pixsell/autro:Nel Pavletic

Oko slučaju u Uzdalju postavlja se nekoliko pitanja. Tko je jedva punoljetnim i golobradim mladićima iz Splita dao informaciju kako će se u kafiću udajenem 100-injak kilometara od Splita a kojem je vlasnik pobunjeni velikosrpski terorist iz Domovinskog rata, koji je prema iskazima svjedoka tukao do krvi hrvatske branitelje u Domovinskom ratu, aboliranog Borisa Petka gledati prijenos utakmice Crvene zvijezde? Očito je, posao oko davanja informacija i odabira mladića za koje se pretpostavilo kako će reagirati na neprimjeren način odrađen od profesionalnih vanjskih službi koje direktno i preko svojih orjunaških čelija djeluju u Republici Hrvatskoj. Naivna hrvatsku mladost tereti se
zbog kaznenog djela nasilničkog ponašanja počinjenog iz mržnje, zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari i zbog kaznenog djela nanošenja tjelesnih ozljeda zbog kojih im prijeti 5 godina zatvora. Prijatelj, očito i ratni teroristički suborac Borisa Petka Dragan Vasiljković, poznatiji kao Kapetan Dragan za težak ratni zločin osuđen je na 13,5 godina.

Nije teško zaključiti kako u jednom i drugom slučaju postoji pozadina ljudi koji su bili uključeni u agresiju na Republiku Hrvatsku u sprezi sa tajnim službama druge države koje očito nesmetano djeluju u Republici Hrvatskoj i tzv. petoj koloni.

Obzirom kako je po iskazu svjedoka
Borisa Petko u Domovinskom ratu u kninskom zatvoru premlaćivao hrvatske ljude nije jasno zašto do sada hrvatske institucije nisu poduzele radnje obzirom da se radi o ratnom zločinu, koje nije obuhvaćeno Zakonom o oprostu. Da su institucije hrvatske države poduzele potrebito prema ovim i sličnim slučajevima, kaznili počinitelje ratnog zločina, spriječili bi današnje veličanje i zagovaranje četništva i velikosrpstva, ovakvi incidenti se zasigurno ne bi događali.

Istraživanje i eksplotacija ugljikovodika na kopnu.

Ugljikovodici su naše zajedničko hrvatsko nacionalno bogatstvo! Od svih spomenutih kompanija koje su dobili koncesiju samo za jednu možemo smatrati da je hrvatska u privatnom vlasništvu, INA je djelomično hrvatska sa upravljačkim pravima u mađarskim rukama, ostalo su kompanije van Hrvatske. Jesu li hrvatska vlast podjelom koncesija postavile jasne okvire, odnose i omjere podjele eventualno nađenog ugljikovodika i koje će biti u interesu hrvatskog naroda? Činjenica je kako će hrvatski narod u samom početku imati određene koristi od uplata koncesionara, no na duge staze nitko točno ne zna hoće li imati više koristi ili zla, sve je poprilično uvijeno velom tajni.


Izvor fotografije: tris.com.hr

Najveće hrvatsko nacionalno bogatstvo je voda, nezagađena zemlja, more i zrak ? ŠTO AKO NEŠTO POĐE PO KRIVOM ? Tko će garantirati provedbu sanaciju mogućih ekoloških katastrofa, hoće li se uopće moći sanirati ?

Jesmo li spremni za nekoliko koncesijskih kuna ugroziti nezagađen eko sustav naše Domovine Hrvatske ? Koje osiguravajuće mehanizme da ne dođe do ekološke i nacionalne katastrofe je propisala Vlada ? Puno pitanja, malo odgovora!

Svima je poznat primjer Norveške koja je od siromašne države pametnim upravljanjem svojim naftnim resursima postala jedan od najbogatijih. 70-ih godina prošlog stoljeća norveška Vlada odredila je princip prema kojem je Norveška od ukupnih prihoda s naftnih polja dobivala 50 posto, a 50 posto je ostajalo kompanijama. 90-ih godina taj omjer promjenjen je, te
vrijedi pravilo da se postotak prihoda od eksploatacije ugljikovodika određuje za svaku novu bušotinu pojedinačno, ovisno o procijenjenim rezervama i prihodima koje svaka od bušotina ostvaruje. Uz
State’s Direct Financial Interest (SDFI – Državni direktni financijski interes), instituciju koja je u Norveškoj preuzela kontrolu nad državnim interesima u naftnim i plinskim poljima, naftovodima i postrojenjima za preradu nafte na kopnu, Norveška Vlada kroz cijelo vrijeme istraživanja i eksploatacije uvelike je vodila brige oko problema zaštite okoliša i klimatskih promjena.
Tako su Agencija za zaštitu okoliša, norveška Naftna uprava i Udruga proizvođača nafte i plina (Norwegian Oil and Gas Association) osnovali zajedničku bazu podataka (EPIM Environment Hub – EEH) u koju ukljućeni i financiraju svi operateri koji eksploatiraju naftu i plin u Sjevernom moru, očitavaju i šalju izvještaje s monitoringa, odnosno praćenja rada svake pojedine platforme i izmjerene parametre utjecaja na okoliš. 

Kakvo je stanje u Hrvatskoj ?

U najmanju ruku, nejasno ! Vrlo je malo informacija, koje cure na kapaljku. O našim resursima brine nekoliko institucija, prije svegaMinistarstvo zaštite okoliša i energetike.

Zaštita okoliša i energetika oduvijek su bili u koaliziji, stoga začuđuje kako je u Hrvatskoj zaštita okoliša i energetika sadržana u istom ministarstvu. Nije ni čudo kako je Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izrazio veliko zadovoljstvo činjenicom da je ovaj natječaj tako dobro prošao, ustvrdivši kako je riječ o ponudama koje pretpostavljaju 25 bušotina u dvije faze, uz vrlo velike vrijednosti radova.

Agencije za ugljikovodike

Agencije za ugljikovodike u Hrvatskoj trebala bi predstavljati isto kao i spomenuti norveški SDFI. O samom radu agencije malo se zna, odnosno malo se prezentira javnosti. Zadatke i ciljeve agencije možete vidjeti na web stranicama Agencije za ugljikovodike.

Nevladine zelene udruge koje bi mogle biti regulator i alarm za sve ono što bi u istraživanju i eksplataciji moglo poći po krivom, gotovo da ne postoje, kao i ni stručne osobe koje bi mogle parirati pravnicima velikih kompanija.

Dokle gubici HEP-a ?

Kako kažu u Vladi zaduženje u HEP-u potrebno je
“U svrhu osiguravanja adekvatne likvidnosti i dostatnih sredstava za podmirenje svih obveza HEP grupe, te financiranja usvojenog plana investicija za 2019. godinu.”

Naglasak na
osiguravanja adekvatne likvidnosti i dostatnih sredstava za podmirenje svih obveza HEP grupe, a kao dodatak “kako bi prekrila” očite gubitke neprofesionalnog i nesposobnog rukovodstva te ostalog kadara “uhljebničke stranačke kompanije” u nastavku spominju se investicije u obnovljive izvore energije itd.

HAC

Što još kazati o HAC-u, sličan nesposoban stranački kadar kao i HEP, zaduživanje radi refinanciranja za potrebe urednog servisiranja kreditnih obveza po dospijeću dugoročnog kredita potpisanog 19. rujna 2014. daljnjih 3 milijarde kuna koje vlada sarkastično naziva
“Modernizacija i restrukturiranja cestovnog sektora” 

Vlada Republike Hrvatske, 176. sjednica Vlade izdvojeno :V

Dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu

Prihvaćene su odluke o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu u: istražnom prostoru ugljikovodika „SZH-01“; istražnom prostoru ugljikovodika „DR-03“; istražnom prostoru ugljikovodika „SA-06“; istražnom prostoru ugljikovodika „SA-07“; istražnom prostoru ugljikovodika „SA-11“; istražnom prostoru ugljikovodika „SA-12“.

Dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika za šest istražnih prostora na kopnu dobit će Ina i Crodux Derivati Dva, i to svaka za po dva istražna prostora, a za po jedan prostor Vermilion Zagreb Exploration i mađarska tvrtka Aspect Croatia. 

Vlada je odlukom od 31. listopada prošle godine pokrenula postupak nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu za sedam istražnih prostora, koji se prostiru na dijelu zapadne Slavonije, središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Nadmetanje je zatvoreno krajem lipnja ove godine, a ponude su dostavile četiri tvrtke za ukupno šest istražnih prostora, dok nijedna ponuda nije pristigla za prostor Sjeverozapadna Hrvatska-05.

Prema današnjoj odluci Vlade za dva istražna polja – sjeverozapadna Hrvatska-01(SZH-01) i Drava-03 (DR-03) izabrana je ponuda Ine.

Na natječaju su bila i četiri istražna prostora Sava, a kao najbolji ponuditelji za te prostore izabrani su Crodux Derivati Dva za prostore SA-11 i SA-12, ponuda kanadske tvrtke Vermilion odnosno tvrtke Vermilion Zagreb Exploaration za prostor SA-07, a mađarske tvrtke Aspect Croatia za prostor SA-06.

25 bušotina u dvije faze

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izrazio je veliko zadovoljstvo činjenicom da je ovaj natječaj tako dobro prošao, ustvrdivši kako je riječ o ponudama koje pretpostavljaju 25 bušotina u dvije faze, uz vrlo velike vrijednosti radova.

“Ovo je zapravo najveća kampanja koja će biti pokrenuta po pitanju istraživanja i eksploataciju ugljikovodika u Hrvatskoj u posljednjih 20-ak godina, čime smo se kroz ovaj natječaj Agencije za ugljikovodike jasno odredili ka zanavljanju proizvodnje u Hrvatskoj”, naglasio je Ćorić.

Vjeruje da će i natječaji koji su u tijeku uroditi interesom i u konačnici zanavljanjem proizvodnje u Hrvatskoj.

“Ovo su važne odluke i dobro je da je to najveća kampanja ovoga tipa nakon dugo vremena”, poručio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Suglasnost HEP-u za zaduženje

Usvojena je Odluka o davanju suglasnosti društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. za zaduženje putem izdanja korporativnih obveznica. U svrhu osiguravanja adekvatne likvidnosti i dostatnih sredstava za podmirenje svih obveza HEP grupe, te financiranja usvojenog plana investicija za 2019. godinu utvrđena je potreba zaduženja društva HEP d.d. u iznosu do 1,2 milijarde kuna.

„Sredstvima planiranog zaduženja predviđa se financiranje projekata ulaganja u nove kapacitete obnovljivih izvora energije, unaprjeđenje informatičke telekomunikacijske infrastrukture, revitalizacija i modernizacija postojećih elektroenergetskih kapaciteta hidroelektrana i novih kapaciteta te modernizacija i unaprjeđenje mrežne infrastrukture ovisnih društava“, kazao je ministar Ćorić.

Dodao je da ugovaranje zaduženja na tržištu kapitala nema utjecaj na državni proračun, s obzirom da ne sadrži komponentu državnoga jamstva.

Modernizacija i restrukturiranja cestovnog sektora

Prihvaćena je Odluka o davanju suglasnosti društvu Hrvatske autoceste d.o.o. za kreditno zaduženje, radi refinanciranja kredita te Odluka o davanju državnog jamstva, za kreditno zaduženje društva Hrvatske autoceste d.o.o., radi refinanciranja kredita. Odlukama se osiguravaju financijska sredstva društvu Hrvatske autoceste d.o.o., za potrebe urednog servisiranja kreditnih obveza po dospijeću dugoročnog kredita potpisanog 19. rujna 2014 godine s „Deutsche Bank“, te je neophodno osigurati novo kreditno zaduženje u iznosu od 400 milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Vlada na početku mandata krenula u važan projekt moderniziranja i restrukturiranja cestovnog sektora.

U tom projektu dvije su važne stvari – poslovno i financijsko restrukturiranje, a današnje odluke odnose se na treći korak financijskog restrukturiranja, rekao je, podsjetivši na kronologiju zaduživanja po tom pitanju.

Tako je krajem 2017. godine izdana međunarodna euroobveznica u iznosu od 1,275 milijarde eura, ročnost od 12 godina, čime je refinanciran i otplaćen dio duga HAC-a, Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, a početkom 2018. godine s konzorcijem domaćih banaka izdan tzv. jumbo kredit, od 1,8 milijarde kuna, koji je također iskorišten za financijsko restrukturiranje.

Za Hrvatsku uvijek !

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske

Visit Us On Facebook