U Svetoj knjizi naših predaka koja se zvala Avesta ( oko 5000-2000 prije Krista) stoji slijedeće:

“Ja Veliki Bog mudri gospod Ahura Mazda stvorio sam desetu blaženu moćnu Harvatiu. To je moje djelo čvrsto i nepokolebljivo, smrt ga ne može uništiti.”

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske djelomično se protivi novom prijedlogu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj Vlade Republike Hrvatske.

Hrvatska državnost nije počela sa hrvatskim komunistima, njihovim sljednicima, SDP-om, HDZ-om i ostalim današnjim političkim elitama, te onima koji su pripadnici tih elita, a danas se zbog vlastitih interesa u dnevnopolitičke svrhe ograđuju od njih, niti će završiti bez njih.

Državni blagdani

Braniteljsko Domoljubna stranka Hrvatske protivi se uvođenju datuma 30. 05. kao Dan državnosti.

30. 05. Dan državnosti

30. 05. 1990. formiran je višestranački Sabor u tada još Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u sastavu SFRJ. Iako je hrvatskom narodu taj datum prirastao srcu kao Dan državnosti, on je u potpunosti pogrešan. Pismo pape Ivana VIII knezu Branimiru od 7. lipnja 879., za sada je prvi pisani dokument o hrvatskoj državnosti i stoga bi se kao Dan državnosti trebao slaviti 07. lipnja.
Kroz kontinuitet državnosti, hrvatska država je opstala do danas.

Braniteljsko Domoljubna stranka Hrvatske kao Dan državnosti i državni blagdan predlaže datum 07. 06.

Braniteljsko Domoljubna stranka Hrvatske smatra kako 30.05 treba biti državni blagdan u spomen na 30.05.1990. na uspostavu hrvatske vlasti , izabrane na slobodnim, demokratskim i višestranačkim izborima, nakon višegodišnjeg totalitarnog jednopartijskog sustava. Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske predlaže 30.05 kao:

30. 05. Dan ponovne uspostave demokracije i višestranačja u Hrvatskoj

22. 06. Dan antifašističke borbe

Braniteljsko Domoljubna stranka Hrvatske smatra kako se treba ukinuti blagdan Dan antifašističke borbe

Na taj dan 1941. na poziv Komunističke internacionale, komunisti Hrvatske pridružuju se vojsci Komunističke internacionale protiv vlastite države u koaliciji sa četnicima.

18. 11. Dan sjećanja na žrtve domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske smatra kako se na dan najvećeg stradanja hrvatskog naroda nakon Križnog puta, moramo prisjetiti svih hrvatskih žrtava.

Braniteljsko domoljubna stranka predlaže naziv blagdana Dan sjećanja na hrvatske žrtve, žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Braniteljsko domoljubnu stranku hrvatske najviše brine što se u novom prijedlogu zakona kao blagdane želi ukinuti datume koji su vrlo bitni i govore o hrvatskoj neovisnosti

25. 06. Dan državnosti

na 25. 06. 1991. Hrvatski je sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske smatra kako se 25. 06. treba obilježavati državni blagdan Dan neovisnosti Republike Hrvatske

08. 10. Dan neovisnosti

08. 10. 1991. Hrvatski je sabor nakon 6 mjeseci moratorija na odluke od 25. 06. 1991. donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, čime je Republika Hrvatska postala neovisna država.

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske smatra kako se 08. 10. treba obilježavati kao spomendan na Odluku o raskidu državnopravnih veza sa SFRJ, a nikako kao spomendan Dan Hrvatskog sabora


Braniteljsko domoljubna stranka protivi se obilježavanju sljedećih spomendana

09. 05. Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom

Jedina deklarirana fašistička država koja je sudjelovala u ratu bila je Italija koja je kapitulirala 03. 09. 1943. Franko i njegovi fašisti u Španjolskoj vladali su do sredine 70-ih godina prošlog stoljeća.

Iz svega je vidljivo kako 09. 05. 1945. nije ostvarena nikakva pobjeda nad fašizmom. U demokratskoj Europi taj dan se spominje kao Dan pobjede i Dan Europe, stoga Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske predlaže isti naziv, Dan pobjede i Dan Europe.

25. 09. kao Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom

Poglavnik Ante Pavelić svojim proglasom od 09. 09. 1943. objavio je kako su hrvatske zemlje uključene u sastav NDH.

Takvu odluku NOO za Istru donio je tek 25. 09.

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske smatra kako je namjerno prešućivanje datuma 09. 09. 1943., dana proglasa poglavnika NDH o povratku hrvatskih zemalja u matičnu državu, daljnje provođenje lažno pisane hrvatske povijesti

08. 10. Dan Hrvatskog sabora

Datum 08. 10. nema nikakve veze sa osnivanjem Hrvatskog sabora. Na taj datum 1991. donijeta je Odluka o raskidanju državno pravnih veza sa SFRJ.

U vrijeme kralja kraljeva Darija I. Velikog (522 god. – 486 god. prije Krista) narodno vrhovništvo zvalo se Sabha ( sabrali u jedno). Otac svjetske povijesne znanosti Grk Herodot o kralju kraljeva Dariju I. Velikom piše:

“Koji je poslao svoju vojsku na Skite u Istočnu i Jugoistočnu Europu pod vodstvom hrvatskog kralja Vivane koji je bio zamjenik – ban kralja kraljeva DarijaI. Velikog.”

Iako su Hrvati svoje sabore održavali puno prije Sabora od 19. 04. 1273. sa tog Sabora sačuvali smo dokument sa zapisnikom i zaključcima.

Braniteljsko domoljubna stranka smatra kako 19. 04. treba proglasiti kao Dan Hrvatskog državotvornog sabora


Zaključci Sabora u Zagrebu od 19.04. 1273.

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske predlaže uvođenje novih spomendana.

15. 05. Spomen na žrtve pokolja sa Križnog puta

Kao spomen na najveće stradanje hrvatskog naroda u povijesti i sve žrtve pokolja nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Huda jama, jedna od mnogobrojnih masovnih grobnica žrtava najvećeg stradanja hrvatskog naroda u povijesti. Mnogobrojne masovne grobnice za koje se zna, nisu dovoljno istražene, većina ih još nije otkrivena.

05. 12. Spomen na Prosinačke žrtve

Kao spomen na hrvatske domoljube koji su 05. 12. 1918. izašli na zagrebačke ulice usprotivivši se ujedinjenju Države SHS i Kraljevine Srbije u Kraljevinu SHS. Od strane srpske vojske i jugoslavenskih unitarista dočekani su iz zasjede sa mitraljezima, pri čemu je poginulo 13, a ranjeno 17 ljudi. Organizatorima pobune je nekoliko tjedana kasnije suđeno, te su dobili zatvorske kazne od godinu do 10 godina zatvora.

Spomenik Prosinačkim žrtvama nalazio se na Trgu bana Josipa Jelčića u Zagrebu, na mjestu današnjeg Manduševca. 1945 srušen je, do danas nije obnovljen. Fotografija iz 1943.

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske predlaže:

Državne blagdane ( neradne dane)

01 .01. Nova godina

06. 01. Bogojavljanje ili Sveta tri kralja

–          Uskrs i Uskrsni ponedjeljak

–          Tijelovo

01. 05. Blagdan Sv. Josipa, zaštitnika radnika

30. 05. Dan ponovne uspostave demokracije i višestranačja u Hrvatskoj

25. 06. Dan neovisnosti

07. 06. Dan državnosti

05. 08. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

15. 08. Velika Gospa

01. 11. Svi sveti

18. 11. Dan sjećanja na hrvatske žrtve, žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

25. 12. Božić

26. 12. Sveti Stjepan

Spomendani

15. 01. Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja

09. 05. Dan pobjede

15. 05. Spomen na žrtve pokolja sa Križnog puta

23. 08. Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoratavnih režima – komunizma, fašizma i nacizma

08. 10. Dan Hrvatskog sabora

05. 12. Spomen na Prosinačke žrtve

Za Hrvatsku uvijek!

Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske

Visit Us On Facebook